"Amerikanci planiraju turističke letove u svemir, a nas danas u Jajcu u školama žele dijeliti. Žele nas vratiti u ratne devedesete. To je ludost", razočarano kaže srednjoškolac Ivica Jukanović za odluku o formiranju nove srednje škole, koja bi trebala raditi po bosanskom programu, ali i u praksi dovesti do podjele učenika hrvatske i bošnjačke nacionalnosti.
Jajce je jedini grad u Srednjobosanskom kantonu u kojem srednjoškolci idu zajedno na nastavu, ali na dugogodišnji zahtjev roditelja djece bošnjačke nacionalnosti za uvođenjem grupe nacionalnih predmeta, kantonalna Vlada je u julu donijela odluku o formiranju zasebne škole, koja će raditi po bosanskom programu.
Srednjoškolci iz Jajca su digli glas protiv odluke, za koju kažu da će ih ponovno podijeliti, nakon što su bili podijeljeni u osnovnoj školi, ali unatoč podršci koju su dobili od međunarodne zajednice, nova škola s radom bi mogla početi već školske 2017/18. godine.
Budućnost Jajca
'Svi zaboravljaju da ljudi koji su doživjeli rat, naših roditelja i njihovih prijatelja, neće ni biti više za 20-ak godina. Ostat ćemo samo mi. I šta ćemo onda ako nas sad nauče da budemo razdvojeni, da se mrzimo? Da li iko misli na nas, na našu budućnost i šta će biti s nama? Hoćemo li i mi morati ratovati?', upitao je Ivica Jukanović.
Mladi iz Jajca pričaju kako su osnovnoj školi bili podijeljeni, gdje se svako držao svoje strane hodnika kada bi išli na nastavu, a imali su čak i posebne toalete za Bošnjak i posebne toalete za Hrvate.
"Meni je pored učionice bio WC za Bošnjake, ali sam išao na drugi kraj škole, u onaj za Hrvate", navodi Jukanović.
Tinejdžeri dodaju da su se u osnovnoj školi međusobno tukli, jer su mislili da tako treba: "Učili su nas da se mrzimo."
Prijateljstva i ljubavi
Sve to je promijenila srednja škola, u kojoj Bošnjaci i Hrvati zajedno pohađaju nastavu. Poslije godina neprijateljstava, djeca rođena davno nakon sukoba u Bosni i Hercegovini počela su se družiti, uskoro postavši najbolji prijatelji, a "pale" su i prve srednjoškolske ljubavi.
Sulejman Đulić i Ajdin Ćorić, učenici Srednje strukovne škole Jajce, navode da im smeta što je u obrazovanju Hrvatska u prvom planu, a Bosna i Hercegovina se "spominje usputno".
"Prvo iz jedne knjige učimo o hrvatskoj povijesti i zemljopisu, onda se, usput, iz druge knjige spomene i Bosna i Hercegovina. Uvijek je Bosna na drugom mjestu", rekao je Đulić.
Također, smeta mu što se na svjedočanstvima nalazi grb Herceg-Bosne. Ipak, Ajdin i Sulejman ne žele da iz razdvoje od njihovih prijatelja Hrvata.
Učenici iz Jajca krive političare, "koje je strah da će ostati bez glasova ako se ljudi budu družili. Više im odgovara da se mrzimo i dijelimo, jer će tada svi glasati za njih."
"Žele od Jajca napraviti novi Mostar, grad u kojem će se Bošnjaci i Hrvati držati svoje strane grada. Ako nas nakon osnovne i srednje škole budu razdvajali, onda ćemo navići da budemo razdvojeni. Naučit će nas da budemo razdvojeni. Nećemo se družiti i grad će zauvijek ostati podijeljen", smatra Ivica Jukanović.
Kaže da danas u gradu nikom nije bitno ni kako se ko zove, ni koje je vjere, dok god je dobar čovjek.
"Ja Ajdinu često zaboravim pravo ime. Navikao sam da ga zovem 'Kume', on mi je jedan od najboljih prijatelja. I sad treba da nas razdvoje?", razočarano pita on.
Srednjoškolac Nikolas Rimac ističe da je najgore što odrasli ne uče iz prošlosti.
"Vidjeli smo šta se desilo devedesetih. Ljudi su se ubijali u ratu samo zbog drugačijeg imena. I sad nas žele razdvojiti? Mi ne želimo nositi teret onoga što se desilo, što su naši roditelji radili. Moramo ići naprijed, a ne vraćati se nazad."
Sporni grb
Učenicima Bošnjacima i Hrvatima je neshvatljivo da se na svjedočanstvu nalazi grb Herceg-Bosne, "nečeg što je prestalo postojati i prije nego što su se rodili". Ako već mora biti neko obilježje na dokumentu s ocjenama, kažu da bi trebao stajati grb Bosne i Hercegovine. "A još bolje da stoji grb Jajca, starog kraljevskog grada, ili zidina stare tvrđave, na brdu u centru grada."
Mladim iz Jajca posebno smeta izjava ministrice obrazovanja SBK-a Katice Čerkez, koja je za odluku o formiranju nove škole kazala da je nužno poznavati i situaciju u gradu.
"Ona nije uopće u Jajcu, ona je u Travniku. Draga Kata uopće ne zna da se ljudi ovdje druže, da žive zajedno. Da ovo nije podijeljen grad", rekao je Ivica Jukanović.
Iako su se u medijima pojavljivale oprečne informacije o budućnosti škole sa bosanskim programom, načelnik Jajca Edin Hozan navodi da je, prema informacijama koje ima, neupitno formiranje nove obrazovne ustanove.
Nova, stara škola
Formiranje nove škole ne znači gradnju nove škole, napominje načelnik Hozan.
'Novi pravni subjekt srednje škole će biti smješten u postojeći objekt trenutne škole', kaže on.
Prvi čovjek Jajca nema informaciju da li će u školi koja će raditi po bosanskom programu biti dijeljena svjedočanstva s grbom Herceg-Bosne, ali čvrsto vjeruje da će sporni grb biti i na diplomama škole za Bošnjake.
"Kantonalna Vlada, a zatim i kantonalna Skupština, donijeli su odluku o formiranju novog pravog subjekta srednje škole, koja će raditi, kako je rečeno, po bosanskom planu i programu", rekao je Hozan te dodao da bi škola najranije mogla početi sa radom u školskoj 2017/18. godini.
"Djeca su se još u julu upisala u srednje škole, a odluka o formiranju novog pravnog subjekta je donesena sredinom jula. Djeca su se već upisala u postojeće škole, tako da je kasno za upis u novu školu."
Načelnik Hozan navodi da kantonalna Skupština, po preporuci resornog ministarstva, treba imenovati vršioca direktora nove škole, registrirati pravni subjekt u sudu, imenovati upravni odbor...
Komentirajući pojedine navode u medijima da je stopirana odluka o formiranju nove škole, prije svega zbog zahtjeva lokalne zajednice, načelnik Jajca, kaže da, prema informacijama koje, ima kantonalna Skupština nije promijenila odluku te da nije bilo intervencija općinskih vlasti za obustavu uvođenja nove škole.
Zahtjev roditelja
Plan za formiranje škole koja će raditi po bosanskom programu je pokrenut na zahtjev roditelja bošnjačke nacionalnosti, kaže on.
"Ljudi zanemaruju da se ovdje radi o kršenju ljudskih prava bošnjačke djece, koja moraju učiti iz udžbenika štampanih u Hrvatskoj i koji na svjedočanstvima imaju neustavni grb Herceg-Bosne."
Načelnik Hozan dodaje da je, na zahtjev Bošnjaka, u srednje škole u Jajcu 2002. godine uvedena islamska vjeronauka, a bosanski jezik je uveden 2006. godine. Od tada nije udovoljeno nijednom zahtjevu roditelja Bošnjaka, unatoč obećanjima. Tako je, kaže on, obećano da će sporni grb na svjedočanstvima učenika bošnjačke nacionalnosti biti ukinut u školskoj 2014/15. godini, što se nije desilo. Isto obećanje je dato za proteklu godinu, kada su Bošnjaci ponovno dobili diplome s grbom Herceg-Bosne.
Roditelji i učenici
Ajdin Ćoralić navodi da su njegovi roditelji, Bošnjaci, za formiranje nove škole i u konačnici razdvajanja učenika, iako je on protiv toga.
'Malo se raspravljamo oko toga, ali se ja borim protiv podjela. Ipak se radi o mojoj budućnosti.'
Hozan ističe da Bošnjaci nisu eksplicitno tražili formiranje nove škole, već jednaka prava i bosanski program. Za moguće podjele u školama kaže da su žalosni nusproizvod odluke resornog ministarstva da ne mijenja postojeće uređenje školskog sistema.
"Zanemaruje se da su djeca bila obespravljena. Bošnjaci su tražili svoja prava, a nusprodukt je nova škola. To se sada tumači da smo tražili podjele, što nije istina. Mi smo došli u situaciju 'uzmi ili ostavi' i tu nismo imali izbora."
Dodaje da je u više navrata javno podržao učenike, jer su, kako kaže, njihovi zahtjevi u skladu sa zahtjevima Bošnjaka.
Sin Bošnjakinje Erne naredne godine kreće u prvi razred osnovne škole, u kojoj će, kao i njegova majka prethodno, biti odvojen od vršnjaka Hrvata. Erna je jedna od rijetkih roditelja iz Jajca koja je htjela za Al Jazeeru razgovarati o problematici podjela učenika u srednjim školama.
Kažnjavanje učenika
Podjele škola smatra lošim, jer je i sama prošla taj sistem u osnovnoj školi, ali dodaje da je potrebno da Bošnjaci moraju imati mogućnost obrazovanja po bosanskom programu. Sjeća se kako su ona i njeni prijatelji Bošnjaci imali problema s današnjim direktorom srednje škole "Nikola Šop", nastavnikom povijesti Hrvojem Jurinom, koji je učenicima snižavao ocjene "kad bi rekli hiljada, umjesto tisuća". Kako kaže, njenu drugaricu je "oborio" zbog odbijanja da koristi hrvatske izraze.
Smetalo joj se što na svjedočanstvima nalazio grb Herceg-Bosne, koji se nalazi i na svjedočanstvu njene sestre, koja je završila drugi razred po hrvatskom programu.
"Zaista mi je drago što se djeca druže i što su tako dobri prijatelji i žao mi je ako se razdvoje zbog škole, ali Bošnjaci moraju imati svoja prava. Ako ne žele uvesti bosanski program, onda je nova škola nužno zlo."
Erna navodi da joj je žao što će i njen sin osnovno obrazovanje završiti u sistemu "dvije škole pod jednim krovom", ali dodaje da će ga, ako se stvari ne promijene, upisati u školu za Bošnjake kad bude vrijeme da krene u srednju školu.
A učenici iz Jajca, "mladi na kojim budućnost ostaje", navode da nakon srednje škole planiraju napustiti i Jajce i Bosni i Hercegovina, jer ih "ubija siva svakodnevnica, gdje nas tjeraju da se mrzimo".
Izvor: Al Jazeera
0 Коментари